JAČAJTE IMUNITET I IZBJEGNITE VIRUSE

U borbi protiv virusa, pranje ruku je veoma važno, ali to nije jedino što možemo činiti. Jak imunološki sustav je u takvim situacijama od elementarnog značaja.

Kad dođemo u kontakt s klicama koje ranije nismo sreli, postoje različite barijere koje pokušavaju da ih spriječe da uđu u naše tijelo.

Osim kože, imamo i sluz, “pljuvačka je zaista važna barijera”, kao i mikrobiom, zajednička imenica za milijarde mikroba koji žive u našem tijelu. Neki od njih su korisni i proizvode antibakterijska svojstva i nadmeću se s patogenima za hranu i prostor.

Osim sluzi i mikroba, naša tijela su obložena epitelnim stanicama koje je zaista teško proći. One proizvode antimikrobne materije uključujući i, za korona virus najvažnija, antivirusna djelovanja. Ako patogene stanice naruše ovaj obrambeni sistem, onda moraju da se suoče sa našim bijelim krvnim stanicama. Jedna vrsta, koja se naziva makrofagi, naseljava čitavo naše tijelo i “ima svo potrebno oružje spremno za upotrebu, ali nisu baš precizni”. S druge strane, limfociti, glavne stanice limfnog sistema su, u usporedbi s makrofazima, relativno male. Oni su ti koji pamte mikrobe, pa ako se ponovo sretnu sa istom klicom, vjerovatno će se izboriti s njom, a da mi to i ne znamo. to je ono što nazivamo imunitet. Tijelo pokušava zaobići sve stvari na samom početku i stvori memoriju, kako ne bismo bili bolesni.

Naš imunitet može imati i slijepe točke. To znači da naš imunološki sistem ne prepoznaje određene napadače ili su oni stvorili nove strategije da ga izbjegnu.

Postoje mnoga objašnjenja za takav širok spektar simptoma od zaraze koronavirusom pa osjećanje jednog ili više njih ne mora nužno značiti da ste oboljeli od COVIDA-19

Dok se svijet grčevito bori s pandemijom koronavirusa, a svakodnevno od njega umiru tisuće ljudi, i dalje je mnogo toga što o virusu koji se proširio u gotovo svaki kutak svijeta ne znamo. To uključuje i simptome i sve njihove varijacije.

Danas svi znamo kako su povišena temperatura, suhi kašalj, otežano disanje te umor i bolovi u mišićima, simptomi slični gripi, prisutni i kod COVIDA-19. Ono što otežava borbu s pandemijom jest i činjenica da mnogi zaraženi uopće ne pokazuju simptome. No, studije sugeriraju kako značajan dio ljudi kada dobiju koronavirus pokazuju i neke simptome koji se dosad nisu spominjali vezano za COVID-19, poput proljeva, gubitka okusa i mirisa.Ovo je deset manje spominjanih simptoma COVIDA-19O njima je detaljno objasnio Science Alert.

Probavne smetnje poput proljeva i mučnine češći su nego se dosad mislilo

Probavne smetnje sve se više povezuju s infekcijom koronavirusa, no rezultati istraživanja nisu sasvim jednoznačni o tome koliko je taj simptom zapravo čest. Jedan od 10 pacijenata zaraženih koronavirusom osjeća gastroenterološke simptome poput proljeva i mučnine, javio je nedavno Business Insider. Studija objavljena u The Lancetu navodi kako tek tri posto kineskih pacijenata ima dijareju, dok pet posto ljudi iskusi mučninu, nalazi se u izvješću WHO-a.Novo istraživanje sugerira da je taj broj i viši nego se dosad mislilo te da do polovice pacijenata ima proljev usporedno s respiratornim teškoćama. Obično takvi pacijenti ubrzo razviju i češće simptome poput otežanog disanja, vrućice i kašlja. Dakle, tek tri posto slučajeva u studiji pokazalo je da imaju samo probavnih smetnji tijekom bolesti COVID-19.

Malaksalost i zbunjenost su atipični simptomi

Jedan od recentnijih izvještaja iz staračkog doma u Washingtonu navodi kako je gotovo trećina štićenika pozitivna na koronavirus, no polovina njih nema simptome, dok neki od njih osjećaju atipične simptome poput slabosti i malaksalosti te generalnog osjećaja neugode, bolesti i zbunjenosti. U nekim slučajevima COVIDA-19 ima i simptoma dezorijentacije ili jakog umora.

Radi se o najčešće prijavljenim atipičnim simptomima ovog virusa koji se često javlja uz češće simptome – kašalj i povišenu temperaturu. Umor, koji često slijedi i ostale simptome, rijetko se prijavljuje u nedostatku prevladavajućih simptoma.

Pandemija, karantene i socijalno distanciranje također mogu dodati stres i anksioznost na sve gore navedene probleme. Ti i ostali psihološki faktori mogu rezultirati sličnim simptomima, kazala je psihoterapeutkinja Ilene Cohen u članku za Psychology Today. Stoga, navodi, važno je ne paničariti ukoliko se osjećajte umorno ili nelagodno.

No, teža zbunjenost ili nemogućnost razbuđivanja mogu biti zabrinjavajući znakovi, kažu u Centru za kontrolu bolesti i prevenciju. Ljudi koji iskuse takve simptome, posebno s ostalim kritičkim znacima poput plavih usana, otežanog disanja ili bolova u plućima, trebali bi smjesta potražiti liječničku pomoć.

Groznica i bolovi u mišićima obično prate COVID-19

Bolovi i “ježenje” javljaju se kao simptomi mnogih bolesti, uključujući i gripu, no pacijenti zaraženi koronavirusom ih nisu prijavili. Nije jasno koliko su česti takvi simptomi, no 11 posto ljudi koji su sudjelovali u studiji izjavilo je kako su osjećali groznicu, dok je njih 14 posto prijavilo bolove u mišićima, nalazi se u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije.

Upravo bi gore navedeni mogli biti rani znakovi koje slijede ozbiljniji simptomi ili tek indikacija blage infekcije. Osjetite li takvo nešto, stavite se u samoizolaciju, kontaktirajte liječnika, unosite dovoljno tekućine i odmarajte se, predlažu iz klinike Mayo.

Glavobolja i vrtoglavica također mogu biti simptomi virusne infekcije

Prema studiji objavljenoj časopisu The Lancet, otprilike 8% COVID-19 pacijenata prijavilo je glavobolje. Vrtoglavica je također prijavljena u nekim slučajevima.

Ponavljamo, postoje mnoga objašnjenja za takav širok spektar simptoma od zaraze koronavirusom pa osjećanje jednog ili više njih ne mora nužno značiti da ste oboljeli od COVIDA-19. CDC ima besplatan online test koji vam može pomoći da procijenite imate li simptome koji indiciraju infekciju koronavirusom.

Šmrcanje je rijetko znak zaraze koronavirusom, češće je znak prehlade ili alergije

Manjina pacijenata oboljelih od COVIDA-19 iskusi začepljenost dišnih puteva i curenje nosa – manje od pet posto njih, objavio je WHO. Kihanje također uopće nije povezano s koronavirusom.No, suho grlo obično prati infekciju koronavirusom, no ponovno – ono je češće znak obične prehlade ili gripe.

Što činiti?

Jačajte imunitet, jačajući crijevnu floru. Da bi to postigli trebate jesti što raznovrsniju hranu, s puno namirnica bogatih vlaknima. Da biste bili imunološki spremni, morate biti i fizički spremni. Bijela krvna zrnca mogu biti prilično uspavana. Vježbanje ih pokreće povečavajući tako protok krvi da bi ona mogla obavljati svoje nadzorne poslove, tražeći i uništavajući neprijatelje u svim dijelovima tijela.