ZAŠTO NASTAJE PARODONTOZA
U današnje vrijeme smanjena je incidencija karijesa, dok s druge strane parodontoza postaje glavni problem dentalne medicine. Ona je danas vodeći uzrok gubitka zubi kod odraslih osoba.
Parodontne bolesti ( parodontoza) su skupine stanja koja zahvaćaju zubno meso (gingivu) i uništavaju potporna tkiva zuba (alveolarnu kost, cement i parodontni ligament) a u grubo se dijele na gingivitis (upalu zubnog mesa) i parodontitis (upalu parodonta).
UZROČNICI I RAZVOJ BOLESTI
Glavni uzročnici kako parodontoze tako i karijesa su bakterije koje se nalaze u zubnom plaku. Plak je mekana,žučkasta tvorba koja čvrsto prianja uz zub, osobito uz rubove zubnog mesa. Stvara se već nekoliko minuta nakon pranja zuba. Neadekvatna higijena zbog koje se ne odstranjuju ostaci hrane i plak sa površine zuba uzrokuju porast broja ovih bakterija. Kao odgovor na njihovu prisutnost javlja se i imunološki odgovor organizma, te konačno, njihovim zajedničkim djelovanjem dolazi do razvoja upalnih promjena na zubnom mesu a kasnije i na potpornom aparatu zuba. Razvoj parodontnih bolesti ne predstavlja samo opasnost za zdravlje usne šupljine, već su štetne za cjelokupno zdravstveno stanje organizma. Parodontitis može povećati rizik za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, dijabetesa, respiratornih i reumatoidnih bolesti. Važno je znati da su parodontne bolesti progresivne, njihov se napredak može usporiti, vrlo teško zaustaviti, ali tkiva koja se unište razvojem parodontoze najčešće je nemoguće vratiti. Simptomi su otečeno, crveno zubno meso koje krvari, neugodan zadah i lagana pomičnost zuba. U konačnici dolazi do propadanja okolne kosti i gubitka zuba.
PREVENCIJA
S obzirom da je parodontoza primarno posljedica neadekvatne higijene zuba, najvažnija u borbi protiv nje je redovita i pravilna oralna higijena. Ona je najdostupnije, najučinkovitije i najjeftinije sredstvo za postizanje zdravlja usne šupljine. Da bi očuvali zdrave zube i zubno meso, četkajte vaše zube dva-tri puta dnevno s naglaskom na večernje pranje. Potrebno je koristiti i zubni konac kojim se uklanja plak i ostaci hrane uzmeđu zuba. Većina zubnih pasti sadrži fluor i antibakterijska sredstva te osim prevencije karijesa djeluju i na bakterije koje su odgovorne za razvoj parodontnih bolesti. Prevencija uključuje i redovite posjete stomatologu i profesionalno čišćenje zubnog kamenca. Ukoliko se plak ne ukloni s površine zuba stvara se kamenac u roku sedam dana. Plak je kiseo a njegovu kiselost organizam nastoji neutralizirati taloženjem minerala iz sline u plak. Na taj se način plak postepeno kalcificira, tj. pretvara se u kamenac. Tako kamenac predstavlja sekundarni etiološki faktor koji pridonosi razvoju parodontne bolesti. Treba izbjegavati pušenje. Štetno djelovanje sastojaka duhanskog dima utječe najprije na sluznicu usne šupljine. Nikotin uzrokuje i suženje krvnih kapilara pa se kod pušača prvi simptomi parodontne bolesti teže uočavaju. Uz pušaće, najveći rizik za nastanak parodontoze imaju bolesnici oboljeli od šećerme bolesti. Drugu skupinu čimbenika rizika čine: osteopenija, osteoporoza, manjak kalcija i vitamina C, prehrana siromašna proteinima, lijekovi te genetski čimbenici.
Ne zaboravite, redovite posjete stomatologu svakih šest mjeseci omogućit za uočavanje eventualnih oralnih problema u početnim stadijima, olakšati terapiju i spriječiti nastanak većih oštećenja.
