KEP INDEKS

Gubitak zubi u Hrvatskoj se javlja daleko ranije nego u zemljama EU, a gotovo 90% populacije treba neki kurativni dentalno – medicinski zahvat. Procjenjuje se da u Hrvatskoj gotovo 95% stanovnika ima patološke promjene na zubima, bilo da je riječ o karijesu ili o lošem stanju zubnog potpornog tkiva.

Pokazatelj oralnog zdravlja starije populacije gubitak je zubi, dok je to kod mladih KEP indeks. KEP je skraćenica od karijes, ekstrakcija, “plomba”, a predstavlja zbroj broja zubi zahvaćenih karijesom, izvađenih ili saniranih ispunom. Prosječni KEP indeks dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj iznosi 3,99. Od zemalja EU, jedino Bugarska ima višu vrijednost KEP indeksa (4,4%), dok najniže vrijednosti imaju Danska, Velika Britanija i Njemačka (0,7%).

Sekundarna zbijenost koja nastaje isključivo zbog preranog gubitka mliječnih zubi u potpornoj zoni u Republici Hrvatskoj čini preko 30% liječenih ortodontskih anomalija koje zahtijevaju dugotrajno i skupo specijalističko liječenje. U razvijenim zemljama EU ova anomalija gotovo ne postoji. Bolesti parodonta, koje su u EU bolesti osoba nižeg socioekonomskog statusa, u Hrvatskoj zahvaćaju sve slojeve društva i javljaju se u oko 80% populacije.

Vizija strateškog plana za promicanje oralnog zdravlja je da cjelokupno stanovništvo obuhvatimo kvalitetnom zaštitom te se dobrim pokazateljima na ovom području približimo prosjeku članica EU. Provedbom tog plana planirano je povećanje zdravih zubi kod petogodišnjaka i šestogodišnjaka na 60%, smanjenje KEP indeksa kod dvanaestogodišnjaka na 3,5%, povećanje primjene fluoridacijskih i remineralizacijskih preparata, i poboljšanje higijenskih i prehrambenih navika. U podlozi je potrebno ostvariti infrastrukturne ciljeve koji uključuju uspostavu temeljnih uvjeta za funkcioniranje mreže  dentalno – medicinske djelatnosti sukladno prioritetima i potrebama radi poboljšanja oralnog zdravlja, kao i stvaranje integralnog informacijskog sustava mreže Zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske povezanog s CEZIH-om i adekvatno ustrojenim informacijskim sustavima drugih sektora, u cilju kontrole izvedbe i kvalitete mjera zaštite i promicanja oralnog zdravlja.

Prema podacima VIjeća Europskih liječnika dentalne medicine iz 2009. godine, u Hrvatskoj na 1100 stanovnika dolazi jedan liječnik dentalne medicine, što je iznad prosjeka zemalja EU, gdje prosječno jedan liječnik dentalne medicine dolazi na 1500 stanovnika. U nekim europskim zemljama dio preventivnog rada obavlja manje obrazovani kadar, tzv. dentalni higijeničari, a taj kadar u Hrvatskoj ne postoji. Posljednjih se godina povećava broj specijalista, no zabrinjava činjenica da čak ni u većim gradovima nema dovoljno specijalista dječje i preventivne dentalne medicine, a ondje gdje postoje, rade polivalentno i sustav ih ne prepoznaje niti koristi njihova znanja.

DEntal Tribune, Croatian Edition

Lipanj,2015.godine,broj 2