NJEGA USNE ŠUPLJINE NAKON VAĐENJA ZUBA
Za uredno cijeljenje rane u ustima nakon svakog oralnokirurškog zahvata od velike je važnosti pridržavati se naputaka liječnika operatera. Obično prije samog zahvata pacijent dolazi s povećom dozom straha, a odlazi u žurbi te je teško očekivati u takvoj situaciji da sve savjete koje smo mu izložili i zapamti. Stoga nije na odmet da se pacijentu uz usmene preporuke, one osnovne daju i u pisanom obliku. Usna šupljina je topao i vlažan medij u kojem postoji normalna fiziološka bakterijska flora. Nakon svakog zahvata nastaje promjena u usnoj šupljini gdje se osim povećanog lučenja sline nalazi određena površina krvave podloge koja u vlažnim i toplim uvjetima može biti pogodna za eventualnu infekciju te je i iz toga razloga važno pridati na važnosti o oralnoj higijeni i njezi rane. Nakon svakog kirurškog zahvata susrećemo tri najčešća simptoma koji mogu zabrinuti naše pacijente; bol, oteklina i crvenilo. Protiv boli najčešće preporučamo pripravke nesteroidnih protuupalnih lijekova u eventualnoj kombinaciji s paracetamolom. Važno je započeti s liječenjem boli prije nego što ona nastane, jer ju svakako očekujemo u većom ili manjem intenzitetu. Obično sat vremena prije ili odmah po završetku zahvata poželjno je da pacijent uzme prvu dozu analgetika. Nastavak analgetske terapije preporuča se sljedeća 2-3 dana, iako se, u slučaju produljenih i jačih bolova, ona može produljiti i do prve kontrole, a to je tjedan dana nakon zahvata. U svrhu smanjenja otekline, dva dana poslije zahvata preporučljivo je stavljati hladne obloge izvana, naizmjence s prekidima, svakih pola sata. NO, prije nastanka navedenih smetnji i simptoma te početka cijeljenja rane najvažnije je zaustaviti krvarenje odnosno stabilizirati ugrušak krvi u defektu nastalom nakon vađenja zuba. Nije preporučljivo ničime ispirati usta na dan kada je zahvat izvršen, već s ispiranjem usta valja započeti dan nakon zahvata. Djelotvorne vodice za ispiranje usta sadržavaju klorheksidin i takve bi valjalo koristiti. Na dan zahvata je potrebno izbjegavati vruće, kisele i gazirane napitke koji mogu pospješiti raspadanje i ispadanje krvnog ugruška. Mnogi posežu za alkoholnim napicima domaće radinosti ne bi li dezinficirali usnu šupljinu ili eventualno ublažili bolove. Osim sedacijskog djelovanja takvih napitaka na sistemskoj razini, sigurno je da takva praksa može samo pogoršati lokalno stanje u ustima. U slučaju otapanja, ispadanja ili raspadanja krvnog ugruška nastaje stanje koju nazivamo bolnom alveolom. U takvim situacijama uobičajene doze analgetika ne pomažu, pacijent nerijetko uzima količinu analgetika koja premašuje onu maksimalnu preporučenu te osim smetnji u usnoj šupljini počinje osjećati smetnje sa želucem zbog nadražene želučane sluznice. Antibiotike bi trebali uzimati pacijenti s dokazanom infekcijom u ustima ili oni kod kojih se očekuje pojava i širenje infekcije zbog oslabljenog imuniteta. Dobro nam je poznat negativan učinak pušenja kao javnozdravstveni problem. Negativan učinak se očituje u općem i lokalnoj djelovanju i dima i supstanci koje sadrži.Zbog pušenja dolazi do suženja krvnih žila koje se onda odražava otežanim cijeljenjem rane. Povlačenjem dima iz cigarete stvara se “negativan” tlak u usnoj šupljini što može poticati ispadanje ugruška, odnosno produljeno krvarenje. Prema tomu, pacijentu treba savjetovati obustavu pušenja, a ako to nije moguće, onda izbjegavanje pušenja barem 2-3 dana nakon zahvata. S prvim obrokom se može započeti čim prestane djelovanje lokalne anestezije jer pacijent nesvjesno u fazi utrnutosti tkiva može izazvati rane na sluznici uzrokovane žvakanjem. Prvih par dana problem može stvarati bolno i osjetljivo područje gdje je zahvat izvršen, stoga se preporuča izbjegavati ga ako je moguće. Hranu iz tog razloga možemo detaljnije usitniti, ali nije pravilo da hrana mora biti kašasta ili tekuća.
Časopis Smile
