PRAVILNOM PRANJEM RUKU PROTIV COVID-19
Unatoč svemu što danas što danas znamo o zaraznim bolestima i važnosti higijene, u raznim istraživanjima spominje se da samo otprilike 5% ljudi ispravno pere ruke, a ostali ih ili ne peru dovoljno dugo, ili ne koriste sapun ili, što je najgore, ne peru ruke uopće, pa čak ni nakon obavljanja nužde ili prije jela.
Kada treba prati ruke?
– prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane
– prije jela
-prije i nakon njege dojenčeta
-nakon ispuhivanja nosa, kašljanja ili kihanja
-nakon korištenja toaleta
-prije i nakon skrbi bolesnika
-nakon promjene pelena ili brisanja djeteta koje je bilo na toaletu
-nakon diranja smeća
-nakon baratanja s novcem
-prije i nakon saniranja rane
Kako prati ruke?
-namočite ruke pod mlazom vode i nanesite sapun
-trljajte temeljito rukom o ruku kako bi se stvorila pjena (dobro istrljajte nadlanice, područja između prstiju i ispod noktiju)
-nastavite trljati ruke minimalno dvadeset sekundi
-temeljito isperite ruke pod mlazom vode
-posušite ruke ručnikom (najsigurnije je koristiti papirnate ručnike, alternativno se može koristiti čisti obični ručnik) ili električnom sušilicom
-papirnatim ručnikom zatvorite vodu na pipi
Dezinficijensi za ruke – kako ih pravilno koristiti?
Pranje ruku vodom i sapunom najučinkovitije smanjuje broj uzročnika bolesti na njima. Ako niste u prilici oprati ruke koristite dezinficijens, pri čemu ga treba temeljito utrljati na sva područja: dlanove, nadlanice, između prstiju i ispod noktiju.
Koji dezinficijens odabrati?
Dezinficijensi na bazi alkohola (trebaju sadržavati minimalno 60% alkohola) brzo smanjuju broj uzročnika bolesti no ne uništavaju sve vrste uzročnika. Ako su ruke vidljivo zaprljane učinkovitost ovih preparata je još manja. Potražite dezinficijense koji imaju veću moć uništavanja mikroorganizama, naročito ako boravite u sredinama gdje je niža razina higijene. Kako bi dodatno spriječili prijenos uzročnika infekcija izbjegavajte stavljanje ruku ili različitih predmeta u usta, o čemu je naročito važno podučiti djecu.
Što kazuje znanost o učinkovitosti prevencije “bolesti prljavih ruku”?
Brojne studije pokazuju nedvojbenu povezanost infekcija kože, probavnog sustava i dišnih puteva sa nedostatnom higijenom ruku. Procjenjuje se da u populaciji predškolske djece oko 75% prijenosa infekcija dišnih puteva se događa rukama. Osim pranja ruku mlazom vode i sapunom značajno se smanjuje prijenos uzročnika: kašljanjem i kohanjem u rukav (u lakat), zaklanjanje ruku dlanom i rupčićem je manje zaštitno. KOrištenje običnih ručnika je manje zaštitno od korištenja papirnatih. Korištenje dezinficijensa za ruke, nakon pranja vodom i sapunom, dodatno smanjuje prijenos uzročnika bolesti za 30%, stoga je to preporučena praksa u institucijama kao što su bolnice i dječji kolektivi. Dezinfekcija igračaka i radnih površina u vrtićima također ima mjerljive zaštitne učinke. Rijeđe pranje posteljnog rublja u jaslicama i vrtićima je povezano s većom učestalosti upala dišnih puteva.
