PREVENTIVNA SKRB ZA CIJELU OBITELJ
Oralno zdravlje je poprilično zanemareno u Hrvatskoj. Zapuštena usna šupljina izvor je bakterija i upalnih produkata koji udisanjem i cirkulacijom dospijevaju u pluća i do drugih udaljenih organa te izazivaju upalu pluća, značajan porast rizika od moždanog i srčanog udara, pogoršavaju dijabetes te izazivaju preraniporod i smanjenu težinu novorođenčadi. Ove činjenice dobro su poznate u stručnim krugovima, međutim slabo ili nikako predstavljene širokoj javnosti i općoj populaciji.
RAZDOBLJE RANOG DJETINJSTVA
Da bi naši najmlađi pacijenti započeli s oralnom higijenom na vrijeme, trebamo educirati buduće majke i potaknuti ih da nam predstave novog člana obitelji već u dobi nicanja prvog mliječnog zuba. Čišćenje desni i mliječnih zuba vlažnom gazom biti će dovoljni prvo vrijeme nakon nicanja, no treba što prije uvesti četkicu i zube četkati s minimalnom količinom dječje paste za zube. Dobar način za privikavanje na četkanje setovi su gumenig grickalica nalik na četkicu koji su široko dostupni na tržištu. Preporučuje se paste bogate s fluorom i sredstva za remineralizaciju na bazi kalcijevog fosfata. Kontrolni pregledi u dječjoj dobi trebaju biti svaka tri mjeseca te ćemo tada, osim kontrole higijene i praćenja rasta i razvoja, biti u prilici savjetovati roditelje i o zdravoj prehrani. Prevencija karijesa i očuvanje mliječnih zuba do fizioloških termina ispadanja istodobno će spriječiti nastanak ortodontskih anomalija vezanih za prerani gubitak mliječnih zuba. Kod djece sa smetnjama u razvoju već u ranoj dječjoj dobi treba napraviti procjenu rizika od karijesa i, ovisno o ostalim čimbenicima, preporučiti primjenu remineralizacijskih preparata.
ŠKOLSKA DJECA
S kretanjem djece u prvi razred osnovne škole javljaju nam se često i roditelji koji inače ne dovode djecu redovito na preglede ali trebaju potvrdu za upis u školu. Pečaćenjem ili ispunom moći ćemo spasiti šestice. Ovo je i najkasnije vrijeme da roditelje upoznamo sa zubnim koncem u svrhu prevencijerazvoja aproksimalnih karijesa od kojih pečaćenje ne štiti. Što su zubi zbijeniji, interdentalno čišćenje će biti to važnije. Poduka o oralnoj higijeni i prehrani treba biti temeljita jer je ovo razdoblje nicanja i zrenja cakline trajnih zuba. Vrijeme je za prelazak na zubnu pastu s 1000 ppm fluorida, a prema procjeni rizika u svakog pojedinog pacijenta, preporučamo i topikalnu fluoridaciju preparatima veće koncentracije.
ADOLESCENTI
Adolescencija je razdoblje traženja vlastitog identiteta kad mlada osoba preispituje dotad priznate autoritete i razvija vlastite životne stavove. Oralna higijena i posjete stomatologu teško da će se naći na listi prioriteta tinejdžera a roditeljski nadzor popušta. Ovo je nakritičnije razdoblje za nastanak karijesa jer su svi trajni zubi osim umnjaka iznikli, uspostavljaju se kontaktne točke i plohe, a zrenje cakline odvija se kroz dvije godine od nicanja. Često je zanemarivanje oralne higijene, neznanje o nužnosti korištenja zubnog konca, konzumiranje slatkiša i gaziranih i slatkih pića. Kontrole trebaju biti svaka tri mjeseca. Prelazi se na pastu za zube za odrasle s 1450 ppm fluorida. Osim karijesa, u ovom se razdoblju mogu naći i prvi znakovi erozije zuba te je potrebno pažljivo pristupiti analizi i uklanjanju etioloških čimbenika kako bi se zaustavio nepovratni gubitak zubnih tkiva.
ODRASLA DOB
Do odrasle dobi završilo je razdoblje zrenja cakline i aktivnost karijesa se smanjuje. U pacijenata koji revno ali nepravilno četkaju zube nalazimo klinaste defekte, koje svakako treba ispuniti. Rizik od razvoja aproksimalnog karijesa je konstantan i njegovo podmuklo napredovanje često zavšava pulpitisom (upalom živca). Na oralno zdravlje u ovoj dobi često utječe stres, koji izaziva bruksizam te je potrebno prepoznati ga i pacijentu izraditi zaštitnu udlagu. Stres može rezultirati i zanemarivanjem oralne higijene, pušenjem i pretjeranom konzumacijom alkohola. Negativni učinci ovih faktora akumuliraju se kroz godine i uzrokuju promjenena oralnoj sluznici od kojih neke mogu prijeći u karcinom usne šupljine. Stomatološki pregled preporuča se u periodima od šest mjeseci do godine dana.
STARIJA ŽIVOTNA DOB
Stariju životnu dob karakteriziraju tri osnovna problema: abrazija i atricija, suhoća usta i karijes korijena zuba. Trošenje zubne supstance kroz desetljeća dovodi do smanjene vertikalne dimenzije u međučeljusnim odnosima, koju je potrebno protetskim radovima adekvatno restaurirati i tako prevenirati disfunkciju temporomandibularnog zgloba. Teret sistemskih bolesti i njihovo liječenje brojnim lijekovima odrazit će se na oralno zdravlje najčešće u obliku kserostomije (nedostatak sline). S nedostatkom sline povećava se sklonost karijesu. Apikalna migracija epitelnog pričvrstka, sa ili bez parodontne bolesti, dovodi do ogoljavanja zubnih vratova i izlaganja cementa korijena zuba. S povećanjem interdentalnih prostora održavanje oralne higijene postaje sve zahtjevnije, dok se istodobno psihomotoričke i perceptivne mogućnosti pojedinca smanjuju, pa je održavanje oralne higijene sve lošije. Uz nedovoljnu higijenu i gubitak zaštitnog učinka sline, doći će do demineralizacije i karijesa cementa.
U takvim uvjetima temelj prevencije bit će preparati umjetne sline, profesionalno čišćenje zuba i fluoridacija, a kontrolni pregledi su najmanje svakih šest mjeseci. Posebno su ugrožene osobe koje ovise o tuđoj skrbi jer je kod njih oralna higijena često zanemarena.
