PROBIOTICI I ORALNO ZDRAVLJE

Opće je poznato kako su bakterije jedan od glavnih uzročnika bolesti usne šupljine, bilo da se radi o karijesu, bolestima parodonta ili pak lošem zadahu. Najmanje će se svaka druga osoba u odrasloj dobi susresti sa simptomima gingivitisa. Važnost prepoznavanja ranih znakova sastoji se u prevenciji parodontitisa koji vodi do gubitka kosti i zuba. Zbog ključne uloge bakterija u nastanku parodontnih bolesti i karijesa, nameće se pitanje kojim sredstvima na njih djelovati. Zbog rastućeg globalnog problema u vidu antimikrobne rezistencije (zbog uzimanja antibiotika), koncept probiotičke terapije čini se zanimljiv i značajan. antibakterijsko djelovanje probiotika ili “dobrih” bakterija prvi je uočio nobelovac Metchnikoff 1907. godine. Prije toga, bakterije su smatrane isključivo uzročnicima bolesti. Danas, nakon više od 100 godina od njegove ideje, znamo da su probiotici živi mikroorganizmi koji, konzumirani u dovoljnoj mjeri, imaju korisno djelovanje na ljudsko zdravlje. Naziv dolazi od grčkog “pro bios” što znači “za život”, kao antonim riječi antibiotici, a osim bakterija koje čine većinu, pripadaju im i kvasci i plijesni. U posljednjih 10 godina, uloženo je mnogo truda u otkrivanje novih probiotičkih sojeva. Stvaraju se čak i genetički modificirane bakterije sa poboljšanim i ciljanim svojstvima. S obzirom da su dobrobiti probiotika dobro istražene što se tiče gastrointestinalnog sustava, došlo se na ideju da bi mogli imati pozitivne učinke i na sam početak probavnog sustava- usnu šupljinu. Sve više istraživanja to i dokazuje.

U usnoj šupljini nalazimo više od 800 različitih vrsta bakterija, što je čini jednom od najsloženijih mikrobnih populacija u tijelu. Moderni higijenski standardi i promjena prehrambenih navika, doveli su do smanjenja broja korisnih bakterija. Primjer su Lactobaccillus spp. koje prirodno nalazimo u usnoj šupljini već u prvim danima života. Uzimanjem oralnih probiotika moguće je ponovno postići prirodnu ravnotežu i modificirati biofilm. takvu terapiju nazivamo bakterioterapijom.

PARODONTNE BOLESTI

Nekada se smatralo kako su isključivo bakterije uzrok parodontitisa. Danas znamo kako je to multifaktorska bolest na koju utječu i genetika, sistemske bolesti, te stil života. Primarnim etiološkim faktorom i dalje se smatraju patogeni mikroorganizmi subgingivnog biofilma. S obzirom da na parodontitis utječe mnogo čimbenika, sama prisutnost patogena ne znači nužno da će bolesti nastati. Konvencionalna terapija parodontne bolesti uključuje kirurške i nekirurške zahvate koji se uglavnom temelje na mehaničkoj terapiji (struganje i poliranje korjenova). Kao dodatak takvoj terapiji mogu se koristiti i kemijski agensi poput klorheksidina, a tu bi svoju ulogu mogli pronaći i probiotici. Brojna istraživanja su pokazala kako su probiotici smanjili broj “loših” bakterija, djeluju protuupalno, poboljšavaju otpornost sluznice, smanjuju simptome poput krvarenja, te djeluju na plak. Najpoznatija je patentirana kombinacija dva soja Lactobacillus reuteri Prodentis.

KARIJES

Streptococcus mutans jedan je od najznačajnijih mikroorganizama za razvitak karijesa. Povećani broj S. mutans povezan je s višim rizikom za karijes i njegovom bržom progresijom. S obzirom na njenu ulogu, uloženi su napori kako bi se utjecalo na njenu prevalenciju i kariogenu sposobnost. Probiotici kao dobre bakterije bore se sa lošima za svoje mjesto na zubu te se tako postiže kontrola karijesa. Nakon što je in vitro pokazano kako probiotici suzbijaju S.mutans, napravljene su i brojne kliničke studije. Pozitivni rezultati su postignuti sa mlijekom bogatim probioticima, jogurtom, sirom, čak i sladoledom. Ti bi rezultati mogli biti posebno zanimljivi kod djece s obzirom da se jedino kod njih uspjelo doći do trajnijih učinaka. Čini se kako je mikroflora djece manje stabilna i podložnija promjenama u odnosu na bakterijske  zajednice u odraslih.

HALITOZA I KANDIDIJAZA

Halitoza ili loš zadah pogađa jednu od četiri odrasle osobe, a u 90% slučajeva uzrok joj je u usnoj šupljini.Najčešće se radi o bakterijama koje nastanjuju parodontne džepove i jezik i stvaraju sumporne spojeve. Pronađene su dobre bakterije (Weissella cibaria, S.salivarius) koje mogu smanjiti proizvodnju sumpornih spojeva i do 85%, a to se također pripisuje natjecanju sa lošim bakterijama. Liječenje lošeg zadaha naravno podrazumijeva i liječenje osnovne bolesti koja uzrokuje loš zadah, dakle liječenje parodontnih džepova, te sanaciju karijesa i dobru oralnu higijenu. Candida albicans redovni je stanovnik usne šupljine i najčešći uzročnik oralnih gljivičnih infekcija. Češće pogađaju stariju populaciju imunokompromitirane osobe. Probiotici mogu smanjiti broj gljivica za 75%.

PRIMJENA

Iako se probiotici godinama uspješno koriste u kontroli gastrointestinalnih bolesti, čak i bolesti s imunološkom podlogom, u stomatologiji koncept probiotičke terapije još nije dovoljno zaživio. Razlog tomu je i što još uvijek ne postoje definirane doze određenog soja za određeno oralno stanje. Kod nas je najčešći oblik primjene probiotika putem hrane i pića, pogotovo mliječnih proizvoda, a odnedavno postoje i pastile sa koncentriranim isušenim bakterijskim stanicama. Kod oralnih bolesti, općenito je bolji način putem pastila koje prolongiraju kontakt sa oralnim tkivom. Mnogo pozitivnih učinaka probiotika je dobro dokumentirano i nema razloga za restrikciju njihove uporabe. Pokazali su se kao dobra alternativa antibioticima koji stvaraju rezistenciju i brojne nuspojave.

Časopis “Smile”, prosinac 2016 godine

Članak napisala Nikolina Vihnanek,dr.med.dent