SUVREMENA DIJAGNOSTIKA I PREVENCIJA KARIJESA
U današnje vrijeme adhezijske tehnike su nametnule potrebu za što točnijom dijagnostikom karijesa. Donedavno, kada je amalgam bio materijal izbora za direktne restauracije, nije se vodilo previše računa o zdravim dijelovima zuba jer je nedostatak adhezije iziskivao potrebu za izradu retencijskog kaviteta. Blackova načela preparacije danas su nepotrebna. Ovakav pristup nameće nužnost točne dijagnostike početnih lezija koje se teško ili nikako ne mogu dijagnosticirati inspekcijom i palpacijom. Smisao adhezijskih restauracija je upravo u čuvanju zdravih tvrdih zubnih tkiva, ali bez rizika za trajnost zbog nedostatne dijagnostike. Mikropreparacije su upravo odgovor ovakvim zahtjevima. Preventivna ekstenzija je potpuno nepotrebna, ako poštujemo sva pravila adhezije, a ostatak zdravog fisurnog sustava restauriramo nekom od niskoviskoznih smola. Ovo je samo jedan od aspekata preventivnog djelovanja kada se već razvio karijes. No, ideja i želja je već odavno postala nužnost, a to je očuvanje zdravlja zubi ranim pečaćenjem fisura.
POGREŠKE U RANOM PEČAĆENJU- činjenica je da je u djece, pogotovo u vrijeme nicanja prvih trajnih molara vrlo teško zapečatiti zube. Za dio neuspjeha odgovorni su uvjeti u kojima se radi, najčešće zbog loše suradnje djece. Nažalost, i u potpuno kooperabilne djece gotovo je nemoguće osigurati uvjete za rad s kompozitnim smolama (koferdam). Iskustvo nam govori da je za neuspjehe jednako odgovorna nemogućnost točne dijagnostike ranog karijesa kao i netočna procedura. Pečatiti se mogu samo zdravi zubi a nikako oni s početnom lezijom. Ovo je vjerojatno nakčešći razlog neuspjeha. U dijagnostici je vjerojatno najdalje stigao uređaj Kavo Diagnodent koji pomoću odraženog svjetla (laser) pouzdano određuje radi li se o karijesu ili ne. Ipak, trebalo bi omogućiti terapeutu da na jednostavan i brz način dobije procjenu o riziku nastanka karijesa. Za procjenu rizika nastanka karijesa značajna je količina sline, te njezin puferski kapacitet. Mjerenje jednog i drugog nije uvijek potpuno pouzdano. Danas se na tržištu nalaze mnogobrojni preparati pomoću kojih se određuje prisutnost nekih kariogenih bakterija, prvenstveno s. mutans i lacctobaccilusa. Problem je da ove dvije bakterije nisu jedine s kariogenim potencijalom, već ih ima više od 50 vrsta. Rezultati nisu odmah dostupni, pa metoda nije široko prihvaćena. Kvalitativni pomak moglo bi biti shvaćanje da bakterije same za sebe ne uzrokuju karijes već prisutnost dovoljne količine fermentabilnih šećera osigurava uvjete za kolonizaciju i stvaranje mliječne kiseline. Daljnji problem je što sve kariogene bakterije ne luče istu količinu mliječne kiseline, pa im niti kariogeni potencijal nije jednak. Stoga je načinjen vrlo jednostavan i relativno pouzdan klinički test za procjenu količine mliječne kiseline koju produciraju bakterije. Komercijalni naziv mu je 3M ESPE Clinpro Cario L-Pop, a temelji se upravo na konceptu mjerenja količine mliječne kiseline. Primjena je vrlo jednostavna. Nakon uzimanja uzorka obriska s jezika, uz uvjet da je ispitanik oprao zube uobičajenom pastom za zube, unutar 2 minute uzorak se razvije i usporedi s bojom na tablici koja je priložena u kompletu. Nudi se 9 stupnjeva obojenja prema kojima se savjetuju mjere. Važno je da ispitanik nije uzimao nikakve napitke s šećerom prije ispitivanja. Rezultati govore da li ispitanik ima nizak, umjereni ili visok rizik nastanka karijesa. Ukoliko se ispitanik nalazi u grupama umjerenog ili visokog rizika potrebno ga je uputiti u pravila oralne higijene ili savjetovati promjenu zubne paste.
PEČAĆENJE FISURNOG SUSTAVA-u proteklih 30 godina pojavilo se mnogo materijala kojima se može pečatiti fisurni sustav, a poticaj za njihov razvoj bio je razvoj caklinskih adheziva. Prvi materijali kojima se uspješno moglo pečatiti oslanjali su se na Bis-GMA sustave, a polimerizirali su se kemijskim putem. Današnji sustavi su uglavnom svjetlosno-polimerizirajući s fluoridima ili bez njih. Svi oni traže vrlo precizan rad a nikako ih nema smisla upotrebljavati ako nije provjereno postoji li inicijalna lezija. Iskustvo nam govori da netočno izrađeni pečati više štete nego koriste jer je fisura potpuno nedostupna inspekciji ukoliko se primjenjuje “gusto” obojeni materijal. Posljedica je najčešće velika karijesna lezija ispod pečata koja nerijetko završava endodontskim zahvatom. Ponovno jedina varijabla ostaje terapeut a nikako supstrat. Jedan od interesantnih materijala na tržištu je 3M ESPE Clinpro Sealant, sustav temeljen na nisko punjenoj smoli koja polimerizacijom mijenja boju, što ga za djecu čini osobito atraktivnim. Primjena je jednostavna i vrlo brza, što je izuzetno važno za rad s djecom. Nakon inspekcije, pristupa se čišćenju površine zuba, a ukoliko postoje znaci demineralizacije, preporučljivo je ispjeskariti fisurni dio. Površina se jetka, suši, te se nanosi preparat u fisuru pomoću tankog aplikatora. Materijal je ružičaste boje koji se nakon polimerizacije mijenja u bijelu. Zbog niske punjenosti materijala nije potrebno okluzijsko usklađivanje.
Pečačenje je metoda izbora kojom se postiže dugotrajna zaštita zdravlja zubi. Pečaćenje ima smisla i u starijoj dobi kad rizik karijesa nije više jako visok ali može dugotrajno očuvati funkciju.
