UTJECAJ GENA NA POJAVNOST KARIJESA

Često u ordinaciji dentalne medicine možemo čuti pacijenta koji govori da vodi brigu o svom oralnom zdravlju, da često posjećuje doktora dentalne medicine i da pere zube, a usprkos tome stalno ima nove karijese koji se dijagnosticiraju na kontrolnom pregledu, što posljedično izaziva dozu frustracije.

Što je karijes i što na njega utječe?

Karijes je multifaktorijalna, infektivna bolest koja obuhvaća više od 80% populacije na koju ne utječe isključivo jedan faktor, već se radi o interakciji više njih. Dolazi do bakterijske razgradnje ugljikohidrata i šećera na kiseline koja vodi u propadanje minerala iz zuba. Na nastanak karijesa utječe zub kao domaćin, bakterije kao uzročnici, okolina tj. slina i prehrana te vrijeme koje je potrebno za njihovo međusobno djelovanje. Naravno, u to su uključeni opći faktori vezani za oralnu higijenu i navike.

Uzrok karijesa

Još od davnina, već 1800 g.p.n.e zabilježeni su prvi dokazi o proučavanju uzroka karijesa, no teorije su se tijekom vremena mijenjale te danas zagovaramo ekološku hipotezu koja upravo govori o toj multifaktorijalnosti i interakcijama među svim faktorima i objašnjava zašto npr. karijes ne mora biti prisutan kod osoba s lošom oralnom higijenom i zašto se karijes može naći i na mjestima koja su savršeno čista. Karijes je rezultat pomaka u ravnoteži normalne bakterijske mikroflore u usnoj šupljini koja nastaje zbog promjena lokalnih uvjeta. Dakle, osoba koja ima npr. dobru higijenu, a mali protok sline, čija je uloga otplavljivanje hrane i bakterija, bit će sklonija karijesa, ili pak osoba koja ima slabu higijenu, a dobar imunološki obrambeni sustav sline, imati će manju sklonost karijesu.

Utjecaj gena

Najnovija istraživanja ukazuju na postojanje 47 novih gena vezanih za propadanje zuba. Studije na blizancima, u obiteljima i na životinjama ukazuju da se radi i o genetskoj komponenti i da se pokazuju različiti rezultati pojavnosti karijesa kod osoba u identičnim i kontroliranim uvjetima (ista prehrana i higijena). Sklonost karijesu vezana je najviše za varijacije gena BETA DEFENSIN1 (DEFB) koji ima značajnu ulogu u prvoj liniji obrane od bakterija. Utvrđeno je da je utjecaj genetskog nasljeđivanja karijesa kod mliječne denticije čak 54-70%, a kod trajne 35-55% i da je veća pojavnost kod žena nego kod muškaraca, zbog manjeg protoka sline. Također je povećana sklonost karijesu kod nekih nasljednih sindroma.

Geni i nasljeđe mogu utjecati na sljedeće faktore:

1.Tvrda zubna tkiva – caklina i dentin

a) morfološke značajke npr. oblik zuba i dubina fisura jer kod dubljih fisura lakše nastaje karijes

b) ortodontske anomalije npr. zbijenost zuba gdje je otežana higijena pa češće nastaje karijes

c) sastav zuba također je vezan s nasljeđem i genima budući da geni djeluju na sastav proteina koji sudjeluju u stvaranju cakline te mogu djelovati na prisutnost bakterije Streptococcus mutans koja je jedna od najvažnijih kariogenih bakterija. Također, nasljedna mekoća cakline utječe na veću pojavnost karijesa.

2.Imunološki odgovor sa svojim genetskim modifikacijama

3.Prehrana, prije svega konzumacija i metabolizam šećera, može biti vezana za nasljeđivanje osjeta okusa, npr. osobe koje imaju jako izražen osjet okusa mogu osjetiti šećer već u maloj količini te ga manje i konzumiraju ili postoji i genetski utjecaj na odbijanje neke hrane. Također, djeca koja imaju genetski naslijeđenu preferenciju za slatkiše imaju i veću pojavnost karijesa.

4.Slina je važan faktor u obrani od karijesa zbog njenog protoka i otplavljivanja štetnih tvari kao i njenog sastava gdje neki proteini sprečavaju adherenciju bakterija na zub..

Časopis Smile,Broj 27, 2021 godina