VITAMIN D I IMUNITET
Imunitet je sposobnost organizma da se obrani od bolesti, infekcija i zaraza. Imunološki sustav štiti naš organizam od napada stranih mikroorganizama poput bakterija, virusa, gljivica i parazita te njihovih toksina. Svaka osoba ima određenu razinu imuniteta koja dijelom ovisi o kvaliteti naše prehrane, ali i o unosu odgovarajućih količina makro i mikronutrijenata. Prema zdravstvenim tvrdnjama Europske agencije za sigurnost hrane povoljan učinak na rad našeg imunološkog sustava imaju vitamin C, cink, vitamin D, selen, folna kiselina, željezo i vitamini B6 i B12.
Vitamin D je uz vitamine A, E i K topiv u mastima. Pod pojmom vitamin D spada skupina spojeva. Nama najpoznatiji je D3,tj. kolekalciferol koji u organizmu nastaje iz molekule 7 – dehidrokolesterola pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Već godinama je poznata uloga vitamina D u prevenciji rahitisa, osteomalacije i osteoporoze, no novija istraživanja dokazuju njegovu veliku ulogu i u brojnim drugim bolestima poput bolesti endokrinog sustava, autoimunih bolesti, malignih bolesti te brojnih kroničnih bolesti. Tako su npr. smanjene serumske koncentracije vitamina D pronađene kod osoba oboljelih od dijabetesa tip 1, reumatoidnog artritisa, multiple skleroze, sistemskog lupusa, psorijaze, upalnih bolesti crijeva, Epstain – Barrovog virusa, tuberkuloze te brojnim drugim. Najnovija istraživanja su pokazala i koleraciju težih reakcija na infekciju virusom SARS – CoV – 2 kod osoba sa smanjenim koncentracijama vitamina D u organizmu.
Osobe koje imaju povećan rizik od manjka vitamina D su osobe koje se rijetko izlažu sunčevoj svjetlosti, odnosno koriste visoke zaštitne faktore za zaštitu od sunca, osobe tamne puti, pretile osobe, trudnice i straije osobe. Također manjak D vitamina mogu imati i osobe koje koriste određene lijekove koji utječu na njegov metabolizam poput blokatora kalcijevih kanala, antiepileptika, glukokortikoida, kolestiramina, cimetidina, izoniazida.
Simptomi nedostatka vitaminaD su kronični umor, kronična bol u mišićima, bol u kostima, smanjenje izdržljivosti, loše raspoloženje, poremećen san, sporije zarastanje rana, vrtoglavica te ispadanje kose.
Glavni izvor vitamina D je sunce. Dovoljno je izlaganje 20-30 minuta dnevno nezaštićene dijelove tijela sunčevoj svjetlosti. Osim sunca vitamin D možemo naći u hrani poput lososa, plave ribe, plodova mora, žumanjaka, crvenog mesa shiitake gljiva. No hrana se ne smatra dovoljno dobrim izvorom vitamina D te se stoga osobama koje se ne mogu ili ne smiju izlagati suncu, preporučuje uzimati vitamina D u obliku dodataka prehrani. Preporučeni unos vitamina D za osobe iznad 18 godina je 400 – 600 IJ. Za osobe koje imaju rizik od nedostatka ili dokazani nedostatak vitamina D preporučuju se doze od 1500 – 2000 IJ dnevno, no doze do 4000 IJ dnevno se smatraju sigurnima za dugoročnu primjenu. Treba imati na umu da u nekim kliničkim situacijama uzimanje vitamina D nije djelotvorno te se takvim osobama preporučuje uzimanje kalcitriola. Kalcitriol se najčešće preporučuje bolesnicima sa zatajenjem bubrega, sa teškim zatajenjem jetre,kod teških oblika malapsorpcije, u starijih osoba sa renalnom insuficijencijom,osoba koje dugotrajno uzimaju glukokortikoide te osoba s nekim prirođenim metaboličkim bolestima. Kalcitriol se uzima samo prema preporuci liječnika.
Nadopuna vitamina D je izrazito važna, posebno tijekom zimskih mjeseci kada se češće javljaju razne virusne i bakterijske infekcije.
Časopis Smile, Lipanj 2021.
