PERSONALIZIRANA TERAPIJA U DENTALNOJ MEDICINI
Suvremena medicina prihvaća spoznaju da je njezina zadaća liječiti čovjeka, a ne bolest. Svatko od nas je jedinstven. Personalizirana medicina pristup je liječenju koji promovira individualizaciju zdravstvene skrbi prilagođujući i “krojeći” dijagnostički i terapijski plan prema potrebama svakoga pacijenta posebno. Način na koji se to nastoji postići jest na temelju jedinstvenoga profila osobe – svi smo jedinstveni i razlikujemo se s obzirom na genetsku pozadinu, čimbenike iz okoliša koji djeluju na nas i naše trenutačno zdravstveno stanje.
U protekla dva desetljeća svjedoćimo velikom napretku u različitim istraživačkim granama i upravo je taj napredak utabao put razvoju i usvajanju personalizirane medicine u kliničkome radu. Jedno od prvih opažanja, iz kojih personalizirana medicina vuče svoje korjene, jest spoznaja o različitim reakcijama pojedinaca na identični lijek. Personalizirana medicina može omogućiti svakom pacijentu procjenu rizika, ranu dijagnostiku i optimalni terapijski plan. Dakle, širi cilj personalizirane medicine nije samo u poboljšanim ishodima liječenja postojeće bolesti, nego i u predviđanju rizika za njihov nastanak. Ona potiče pacijente na usvajanje zdravih životnih navika kako bi aktivnim sudjelovanjem u održavanju svojega zdravlja kompenzirali genetsku osjetljivost za nastanak bolesti. Ona prebacuje naglasak od reakcije na bolest na prevenciju bolesti.
Što to znači u kontekstu dentalne medicine?
Personalizirana dentalna medicina omogućuje zdravstvenom osoblju koje je izravno ili neizravno uključeno u dentalnu zdravstvenu zaštitu (opći doktor dentalne medicine, specijalisti različitih grana dentalne medicine, dentalni higijeničar, nutricionist) da za svakog pacijenta zasebno procjenjuju rizik od razvoja bolesti i stanja u usnoj šupljini, prilagođuju upute o zdravim životnim navikama koje mogu pozitvno pridonijeti njihovu specifičnom statusu te individualiziraju, prilagođuju i “kroje” potrebne terapijske postupke.
Segmenti personalizirane dentalne medicine mogu se jednostavno objasniti na primjeru karijesa i upalnih bolesti parodonta (gingivitis i parodontitis, kolokvijalno znan kao “parodontoza”), dviju bolesti u usnoj šupljini koje su ujedno i među najraširenijim kroničnim oboljenjima čovječanstva. Doktor dentalne medicine procjenjuje i identificira pacijente s većim rizikom od pojave karijesa i upalnih bolesti parodonta. Pacijenti koji, primjerice, konzumiraju povećanu količinu rafiniranih ugljikohidrata, loše održavaju oralnu higijenu, imaju položaj zuba koji otežava čišćenje ili su im usta suha, u povećanom su riziku od nastanka karijesa. Pušači, pacijenti s dijabetesom, lošom oralnom higijenom, osobe koje već imaju gingivitis i trudnice, samo su neki od specifičnih pojedinaca s povećanim rizikom od pojave ili napredovanja upalnih bolesti parodonta. Za takve visokorizične pacijente individualizira se i uspostavlja adekvatna preventivna shema – oni ne slijede “klasične” preporuke o dolasku na kontrolne preglede dva puta na godinu. Liječenje pacijenata, na temelju njihovih individualnih posebnosti, također se prilagođava, akatkad uključuje i suradnju s drugim medicinskim stručnjacima. Tako će za liječenje parodontitisa, ako pacijent boluje od šećerne bolesti, saveznik parodontologu biti upravo dijabetolog. Oni zajedno sudjeluju u izobrazbi pacijenta o povezanosti jedne sustavne bolesti kao što je šećerna bolest i bolesti usne šupljine – parodontitisa, a zadaća im je i savjetovanje o zdravim navikama. Parodontolog prilagođava terapiju, a poslije njezina završetka češće određuje kontrolne preglede kako bi se osiguralo kontinuirano praćenje oralnoga zdravlja.
Časopis Smile
Prosinac 2021 god.
