ŠTO VOLI MOZAK
Znanstveno je dokazano da prehrana ima velik utjecaj na zdravlje i funkcioniranje mozga. Tvari koje hranom unosimo u organizam snažno utječu na pamćenje, koncentraciju, način razmiščjanja i raspoloženje. Mozak je tako važan da se u slučaju nedostatka hranjivih tvari, prvo ograničava opskrba svih drugih organa, a tek onda mozga. Ipak je dovoljna i minimalno smanjena opskrba da mu se umanji učinkovitost. Zato pripazite čime hranite mozak.
Mozak treba ugljikohidrate
Poznato je da ništa ne može popraviti pamćenje i brzinu razmišljanja kao brza dostava glukoze. Osim toga, kada jedemo hranu bogatu ugljikohidratima, bolje se i osjećamo jer se na taj način podiže nivo triptofana u mozgu, a on stvara serotonin, poznat kao hormon sreće. Sve to NE ZNAČI da treba jesti jednostavne ugljikohidrate poput slatkiša. Potrebno je birati složene ugljikohidrate koji kroz dulje razdoblje konstantno pružaju energiju.
Neprerađeno, raznoliko, šareno i mediteransko
Najbolja hrana za vaš mozak uvijek je neprerađena i raznolika hrana. Naglasak treba staviti na mediteranski način prehrane. Istraživanja pokazuju da upravo taj tip prehrane štiti mozak te da osobe koje ga slijede imaju manji rizik za oštećenje. Mediteranska prehrana obiluje voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom, mesom, mediteranskim začinima i maslinovim uljem. U raznovrsnim, nutritivno uravnoteženim jelovnicima mnogo namirnica posjeduje biološki aktivne tvari s povoljnim učincima na rad mozga, pa ćemo spomenuti samo najistaknutije.
Bobičasto voće (posebno borovnice)
Borovnice i drugo bobičasto voće jakih boja sadrže antocijane, skupinu biljnih spojeva s protuupalnim i antioksidacijskim učinkom. Antioksidansi djeluju i protiv oksidativnog stresa i upale, stanja koja mogu pridonijeti starenju mozga i neurodegenerativnim bolestima. Otkriveno je da neki antioksidansi u borovnicama pomažu u poboljšanju komunikacije između moždanih stanica, a studije na životinjama pokazale su da borovnice pomažu poboljšanju pamćenja.
Orašasti plodovi
Najbolja “ulaznica” u novi dan jest obrok koji sadržava ugljikohidrate niskoga glikemijskoga indeksa što cijeli dan drže energiju i spremnost mozga na najteže zadatke. Dodajte im borovnice i orašaste plodove za izcrstan početak dana. Orasi obiluju hranjivim tvarima i mineralima zdravim za mozak poput vlakana, selena, magnezija i kalija, vitamina E i cinka. Orašasti plodovi nevjerojatan su izvor polinezasićenih masti važnih za integritet miijuna grana malih arterija koje opskrbljuju kisikom i hranom različite dijelove našeg mozga.
Avokado
Bogat monozasićenim mastima, tj. dobrim masnoćama koje uravnotežuju razinu šećera u krvi, poboljšavaju moždane funkcije, štite organe i vraćaju koži njezin prirodni sjaj. Avokado sadrži vitamin K i folne kiseline koje sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka u mozgu i poboljšavaju kognitivne funkcije kao što su pamćenje i koncentracija.
Hrana koja sadrži kolin
Jaja, piletina, morska riba, jetrica i mahunarke sadrže kolin, spoj koji štiti od gubitka pamćenja i povezuje se s poboljšanjem ostalih kognitivnih funkcija. Istraživanja su pokazala da djeca majki čija je prehrana bila bogata ovim namirnicama za vrijeme trudnoće, imaju bolju sposobnost pamćenja.
Kakao i tamna čokolada
Kakao je bogat izvor esencijalnih aminokiselina i vlakana, a zahvaljujući sastavu bogatom mineralima, posebno magnezijem, pomaže u borbi protiv stresa. Tamna čokolada bogata je flavanoidima koji antioksidacijskim djelovanjem povećavaju protok krvi u mozgu.
Kurkuma
Ima snažne protuupalne i antioksidacijske prednosti koje pomažu mozgu. Pomažu u smanjenju simptoma depresije i Alzheimerove bolesti.
Nekoliko savjeta za zdraviji mozak
1. Na poboljšanje koncentracije važnu ulogu imaju i drugi čimbenici, kao što su stres, umor i količina hrane. Pun želudac loše utječe na koncentraciju i izaziva pospanost, jer krv iz mozga odlazi u probavni sustav kako bi se obavila apsorpcije hrane. Uoči događaja koji zahtijevaju dobru koncentraciju jedite male lagane obroke, izbjegavajte masnu, prženu, prerađenu hranu.
2. Preskakanje jutarnjeg obroka također slabi pamćenje i sposobnost koncentracije. Doručak treba pojesti prije prve kave. Naš mozak prije svega treba energiju, a ne kofein na prazan želudac.
3. Nakon što je prošlo oko tri sata od doručka i prve kave, vrijeme je za jednu šalicu biljnog nezaslađenog čaja uz red tamne čokolade, 10 komada badema ili oraha te voćku po izboru. To će nam omogućiti sitost do ručka, a spriječiti glad i pad koncentracije.
4. Ručak bogat proteinima, antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama, mineralima i vitaminima.
5. Kao međuobrok uvijek je dobrodošao komad voća, orašasti plodovi, jogurt, sok od svježe cijeđenog voća.
6. Za večeru želimo povrće i proteine koji se tijekom noći najbolje apsorbiraju. Topli napitak može biti umirujući čaj, kvalitetan kakao ili zlatno mlijeko koje sadržava kurkumu koja je još jedan sastojak što ga naš mozak voli.
7. Svaki dan popijte najmanje 2,4l vode jer 80% mozga čini voda, pa već blaga dehidracija povećava razine hormona stresa.
Časopis Smile
